ZA MIR I SREĆU: Evo šta valja da se nađe na trpezi za Badnje veče

Trpeza za Badnje veče treba da donese mir i sreću. Nijedan praznik nema više narodnih običaja, koji se poštuju i dan danas, od Božića. Neki od njih su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, mešenje česnice, pečenje pečenice, položajnik, a tu su i mnoga druga vjerovanja, gatanja, izreke i poslovice.

Ovom praznovanju posvećena su tri crvena slova u crkvenom kalendaru, pa i četvrti dan, Badnji dan, jer mu prirodno prethodi. Velikom prazniku prethodi i velika priprema oličena u četrdesetodnevnom Božićnom postu.

Važan smisao Badnje večeri, kao praznika koji je posvećen porodici, bilo je okupljanje sve čeljadi na posnoj trpezi, najčešće na podu.

Osim toga, interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se vjerovalo, ima veze sa kultom predaka.

Trpeza se spuštala na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je ko i bio zavađen, Badnjeg dana se morao obavezno izmiriti.

Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mjestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama.

Badnji dan je najpopularniji dan za prosidbu: Potvrdio je Facebook

Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i gotovo nikada se ne mijenja. Od jela, na stolu, pored hjeba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, presan kiseo kupus preliven uljem, rezanci s orasima, turšija, med, vino i pasulj (obično prebranac).

Svaki dio ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku. Badnjačka pogača simboliše samog Gospoda Isusa Hrista (“Ja sam hljeb živ, koji siđe sa neba; koji jede od ovog hljeba živjeće va vijek; i hljeb koji ću ja dati za život svijeta” – Jovan 6,51).

Riba, kao i hljeb, simboliše Gospoda Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTHIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista.

So simboliše silu božansku, koja čuva djelo božje, kao što so čuva hljeb i ribu od pljesni i truleži.
Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je On na Golgoti dao otkup Bogu za grijehe ljudske, dok med simboliše sladost vječnog života.
Pored toga, na sto se postavlja božićna svijeća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući.
Izvor: kuvar.krstarica

Recent Posts