Sjutra je IVANJDAN! Večeras je MAGIČNA NOĆ, nemojte zaspati, već potražite CVIJET PAPRATI

Mnogi Rusi vjeruju da na ovaj datum biljke dobijaju posebnu isceliteljsku i magičnu moć i proriču budućnost.

Noć uoči Ivanjdana je vrijeme kada biljke dobijaju posjebnu isceliteljsku i magičnu moć – bar tako misle mnogi Rusi. Kao i u stara vremena, u selima ove noći skoro niko ne spava: djeca priređuju komšijama sitne nestašluke, mlade djevojke pletu vence za gatanje, dok travari skupljaju ljekovite biljke i traže po šumama cvijet paprati koji, kako se vjeruje, pokazuje skriveno blago.

Masovna najezda influensera na polje lavande

Dan Solncevorota

Ivan Kupala – tako zovu Rusi svoj omiljeni ljetnji praznik koji je spojio paganske i pravoslavne tradicije. U prehrišćansko vreme on se slavio na dan ljetnjeg solsticija, odnosno Solncevorota, i obeležavao je najkraću noć i najdužiji dan u godini (21. juna).

Treba se okupati!

Kasnije Kupala se malo premestio u kalendaru i počeo da se slavi na dan Svetog Jovana Krstitelja (7. jula) zato što su oba praznika povezana sa vodom. Noću uoči Ivana Kupale ljudi su se masovno kupali u rekama da bi voda odnela bolesti i nesreću.

Foto: Ruski travar

Bude se zli duhovi

Verovalo se da se ove noći bude zli duhovi, zato u svakom domu ukućani nisu spavali već su sprovodili magične obrede. Deca su u međuvremenu smišljala razne nestašluke: puštali su stoku iz susedne štale, da ne bi komšija slučajno zaspao postavši plen đavola.

Bude se zli duhovi

Vjerovalo se da se ove noći bude zli duhovi, zato u svakom domu ukućani nisu spavali već su sprovodili magične obrede. Djeca su u međuvremenu smišljala razne nestašluke: puštali su stoku iz susedne štale, da ne bi komšija slučajno zaspao postavši plen đavola.

Djevojke su od ivanjskog cvijeća plele vence pa ih bacale u rijeku. Ako venac plovi daleko – znači, djevojka će imati dug život i srećnu sudbinu. Ako se potopi – očekuje je beda i nevolja.

‘Ako venac zaplovi daleko, devojka će biti srećna, a ako potone…’

Noću se na ulicama svakog sela palila vatra. Mladi su skakali preko plamena da se očiste od bolesti ili uroka. Onu djevojku koja nije uspjela da preskoči preko vatre seljaci su smatrali vračarom i šibali su je koprivom.

Paganski običaji su ostali do dan danas.

Iako su u Srednjem veku pravoslavni svještenici u Rusiji su pokušali da zabrane paganske rituale za Ivanjdan, seljaci su se uporno držali drevnih tradicija. Pravoslavna crkva se stolećima borila protiv narodne magije, ali stara tradicija je, ipak, preživjela. Ona još uvek opstaje čak i u naše doba.

Danas berite sledeće biljke:

Mnogi ruski travari još uvek skupljaju bilje baš u noć uoči Ivanjdana. Vjeruje se da ivanjske trave poseduju neverovatnu ljekovitu pa čak i magičnu moć.

 

‘Uberite pelin i koprivu’

Posebno popularna je biljka Ivan-da-Marija, odnosno šumska urodica koja utiče na plodnost. Od nje su pravili čajeve za nerotkinje i dodavali je u seno za krave. Danas se Ivan-da-Marija koristi u lečenju srčanih oboljenja, hipertenzije, nevralgije, epilepsije i bolesti želudačno-crevnog trakta.

‘Kopriva štiti od vradžbina i leči mnoge bolesti.’

Obavezno su sakupljali i pelin. Naši su preci verovali da čuva kuću od nesreće, a ljude – od bolesti. Savremeni lekari potvrđuju: pelin ubija parazite, poboljšava probavu i cirkulaciju, suzbija temperaturu, olakšava grčeve i primenjuje se kao protivootrovno sredstvo.

U nizu ivanjskih trava se takođe izdvaja i kopriva. Ovu biljku su ranije Rusi koristili kao zaštitu od zlih vradžbina. U naše doba koprivu se primenjuju isključivo kao lek. Fitoterapeuti preporučuju ovu travu kod gastritisa, čira na želucu, pankreatitisa, infekcije bubrega, bronhitisa, radikulitisa i drugih bolesti.

(novosti)

Recent Posts