Plaćamo li najskuplju struju, čeka li nas novo poskupljenje?

Podaci EUROSTATA da plaćamo najskuplju struju u regionu pokrenuli nova/stara pitanja: Zašto je tako? Da li to neko “otima” od građana? Hoće li struja ponovo da poskupi?

Sagovornici CdM-a različito ocjnejuju tvrdnje EUROSTAT-a. Dok jedni misle da je ovo posljedica javšluka, da građani dotiraju za biznise pojedinaca, drugi smatraju da građani Crne Gore ne plaćaju najskuplju struju, te napominju kako bi izgradnja Drugog bloka Termoelekrtane trajno riješilo ovo pitanje.

Poslanik Neđeljko Rudović kaže da odgovore sa stručnog stanovišta treba da daju Elektroprivreda Crne Gore EPCG i Regulatorna agencija za energetiku.

“Kao što je struktura crnogorske ekonomije neodrživa dugoročno pa se deficit pokriva zaduživanjima, što je ilustracija javašluka i nedostatka vizije onih koji vode državu, tako za posljedicu imamo da se nesposobnost vlasti nadomještava uzimanjem od građana. Zato plaćamo i najskuplju struju u regionu i najskuplje gorivo, ne samo u regionu nego i u odnosu na neke od najbogatijih članica EU. Umjesto da vlast služi državi i građanima, što se u normalnim državama vidi po životnom standardu, zdravstvenoj nejzi, školskom sistemu i radnim mjestima, ovdje i država i građani služe da partija na vlasti ostane vlast. Tu nema prostora za jačanje ekonomije i poboljšanje standarda”, jasan je Rudović.

Zato godinama, dodaje on, građani i privrednici plaćaju desetine nerazumljivih taksi i stavki.

“Upoređenjem sa računima za struju sa zemljama u okruženju, vidi se da mi plaćamo najviše stavki, od čega je stvarna cijena struje manja od polovine ukupnog računa. Plaćamo aktivnu energija (VT), aktivnu energiju (NT) angažovanje mrežnih kapaciteta, gubitke u mreži (VT), gubitke u mreži (NT), fiksni dio mrežnih kapaciteta, naknadu operateru tržišta, naknadu za podsticanje obnovljivih izvora električne energije i PDV 21 odsto”, jasan je sagovornik CdM-a.

Prema njegovim riječima, ono što je zanimljivo je da je stavka gubici na mreži ogromna.

“Ko je za to snosio odgovornost? Šta se promijenilo u poslednjih deceniju na tom planu? Zašto gubici nijesu manji? I najzad, zašto se u Crnoj Gori ne grade nove hidrocentrale u vlasništvu države? Umjesto njih, gradi se autoput, iako je sve oglo biti riješeno za duplo manje novca brzom cestom. Autoput će donositi samo gubitke zbog održavanja, a hidrocentrale bi donosile profit i nižu cijenu struje”, ističe Rudović.

Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić kaže da građani Crne Gore plaćaju najskuplju struju u regionu.

“Građani su oko 14 miliona eura preko računa dotirali vlasnicima minihidrocentrala. Iako je udio iz obnovljivih izvora enegrije značajno preko preporučenog od EU, to je izgovor da se daje podsticaj za mHE, a pri tome udio mHE u energetskom bilansu Crne Gore je zanemarljiv”, tvrdi Raonić.

Prema njegovim riječima, tri i po decenije Crna Gora nije izgradila ni jednu elektranu. Upozorava da Termoelektrana Pljevlja, koja proizvodi 2/3 struje u Crnoj Gori, može da radi još par godina, a za njenu rekonstrukciju ili gradnju nove treba isto toliko vremena.

“Čini mi se da dolazi grđe vrijeme od 1918. i čini mi se da eneregtska nezavisnost ne brine ove budžetske Crnogorce”, naglašava Raonić.

Poslanik Demokratske partije socijaista Filip Vuković ima drugačije viđenje situacije. On za CdM kaže da nijesu tačni podaci da plaćamo najskuplju struju u regionu.

Kada je riječ o cijeni po kwh, ona je, kaže Vuković, možda veća nego u Srbiji i, možda BiH, ali sigurno nije najveća u regionu.

“I drugo, mi se tu ne pitamo ništa. Cio region je potpisao članstvo u energetskoj zajednici kao uslov za pregovore o pristupanju EU, a tu se zna kada se tačno usklađuju cijene električne energije, bez obzira da li uvozite ili izvozite el. energiju”, jasan je on.

Vuković tvrdi da bi izgradnjom Drugog bloka TE riješili pitanje snabdijevanja električnom energijom.

“Naći investitora za drugi blok u ovom trenutku je teško. Ipak, postoji interesovanje pa se nadam da ovo pitanje biti riješeno. Mislim da mi još uvijek imamo šansu da napravimo novu TE. Treba napraviti novu koja troši manje uglja, koja bi bila 500 megavati, a onda ne bi zavisili od uvoza. Ne bi nam trebalo više uglja nego sada, a smanjila bi se emisija CO2”, jasan je Vuković.

Na pitanje da li možemo imati problema sa EK u vezi sa poglavljem 27. ukoliko se upustimo u ovaj projekat, Vuković nema dilemu.

“Ukoliko bi novbi blok TE bio usklađen sa standaradima EU vjerujem da nam oni ne bi pravili problem kada je riječ o poglavlju 27. Mi imamo sirovinu, imamo tržište naše, a mogli bi i da izvozimo struju. Drugi blok bi riješio pitanje snabdijevanja elktričnom energijom. To je pitanje par ekselans za cijelu državu. Ako ovo nemaš, nemaš ni poljoprivredu, ni turizam, ništa. Nadam se da će se naći partner za ovaj projekat”, zaključio je Vuković.

Da podsjetimo, Vlada je krajem prošle godine odlučila da raskine ugovor ša češkom kompanijom Škoda praha, koja je bila aktuelni partner EPCG na projektu izgradnje Drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja.

Lufthanza od aprila leti ka Crnoj Gori

Izvjesno je da će cijene korišćenja prenosnog i distributivnog sistema električne energije, koju će plaćati domaćinstva u narednoj godini biti veća za 0,78 odsto u odnosu na ovogodišnju. To je nedavno saopšteno iz Regulatorne agencije za energetiku (RAE). Elektroprivreda još nije utvrdila cijenu električne energije za domaćinstva za narednu godinu, a iz RAE su naglasili da je elektroenergetska kompanija dužna da do sredine ovog mjeseca objavi cijene električne energije za 2019. godinu.

Tokom prethodnog mjeseca iz EPCG je saopšteno da cijena električne energije u Crnoj Gori naredne godine neće biti niža.

(CDM)

Recent Posts