Naučnici žele “oživjeti” mamuta – upravo su dobili 15 miliona dolara da to i naprave

Genetičari, predvođeni George Churchom sa Harvard Medical School, žele oživjeti vunastog mamuta, koji je nestao prije 4.000 godina i zamišljaju budućnost u kojoj će ovaj div s kljovama iz ledenog doba biti vraćen u svoje prirodno stanište.

Njihovi napori su u ponedjeljak dobili veliki poticaj najavom ulaganja od 15 miliona dolara.

Zagovornici ideje kažu da bi povratak mamuta – u, dijelom izmijenjenom obliku  – mogao pomoći u obnavljanju krhkog ekosistema arktičke tundre, u borbi protiv klimatske krize i očuvanju ugroženog azijskog slona, s kojim je vunasti mamut u najbližem srodstvu. Međutim, to je hrabar plan prepun etičkih pitanja.

Cilj nije kloniranje mamuta – DNK koji su naučnici uspjeli izdvojiti iz vunastog mamuta koji je ostao smrznut u vječnom ledu previše je fragmentiran i degradiran – već stvoriti, uz pomoć genetskog inženjeringa, živog hibrida slona i mamuta koji bi se, navode oni, “vizualno razlikovao od izumrlog predaka”.

“Naš je cilj imati prvu mladunčad u sljedećih četiri do šest godina”, rekao je tehnološki poduzetnik Ben Lamm, koji je s Churchom suosnivač kompanije Colossal, koja se bavi bionaukom i genetikom.

Nova ulaganja i fokus koji su donijeli Lamm i njegovi ulagači označavaju veliki korak naprijed, rekao je Church, inače, profesor genetike. “Iskreno, do sad godine to je bio nekakav projekt ‘sa strane'… ali sada to zapravo možemo učiniti”, rekao je Church. “Ovo mijenja sve.”

Istraživački tim analizirao je genome 23 vrste živih slonova i izumrlih mamuta, rekao je Church. Naučnici vjeruju da će morati istovremeno programirati “više od 50 promjena” u genetskom kodu azijskog slona kako bi mu dali osobine potrebne za opstanak i napredovanje na Arktiku.

Church je istaknuo da ove osobine uključuju sloj izolacijske masti od 10 centimetara, pet različitih vrsta čupave dlake, uključujući i one koje su dugačke i do jednog metra, te manje uši koje će pomoći hibridu da podnese hladnoću. Tim također planira pokušati stvoriti životinju da nema kljova kako ne bi bile meta lovokradica.

Church planira upotrijebiti i umjetnu maternicu za napredak ploda, od embrija do bebe – nešto za što živim slonovima treba 22 mjeseca. Međutim, ova tehnologija daleko je od razvijene, a Church je rekao da nisu isključili korištenje živih slonova kao surogata.

Ipak, ima onih koji ističu kako nije etično koristiti žive slonove kao surogate za rađanje genetski modificirane životinje – opisuju mamute i azijske slonove kao različite kao ljudi i čimpanze.

“Ne postoji apsolutno ništa što govori da će izbacivanje mamuta imati bilo kakav, bilo kakav učinak na klimatske promjene”, upozorava dio naučne zajednice.

(radiosarajevo)

Recent Posts