Jelsa ni u doba korone nema problema s popunjavanjem kapaciteta. Ovo je recept: turiste držimo kao najbolje prijatelje, kuhamo im po želji…

Evo turističkog čuda na otoku Hvaru: Jelsa, pripadajuća mjestašca Zavala i Ivan Dolac s južne strane Hvara, te istočni dio gdinjskih uvala postali su ovoljetni srednjodalmatinski hit. Koroni usprkos događa im se ono što svatko tko se bavi turizmom želi: zadržavanje i privlačenje starih gostiju, koji su se s punim povjerenjem vratili na poznati škoj.

Evo i pokazatelja, popunjeno im je 50 posto kapaciteta, dok u ostatku srpnja i kolovozu rezervacije pokazuju rast do 60 posto. Kako se šuška, ta bi brojka lako mogla doskočiti i do 70 posto! Kapacitete su popunili uglavnom Nijemci, Slovenci, Austrijanci, mladi i stariji parovi željni mirnijeg i kvalitetnijeg odmora, te obitelji s malom djecom.

Domaći vele kako je odličnim rezultatima pridonio predani dugogodišnji rad, koji je u obiteljski smještaj i u korona-vrijeme privukao stalne mušterije. Jedan je jelšanski hotel pun, zahvaljujući i filmu koji se tu počeo snimati. Drugi se puni, autokampovi također bilježe visoke brojke. Je li svemu presudila odlična promidžba ili je u pitanju skriveni adut u rukavu, pitali smo Mariju Marjan, direktoricu TZ-a Jelse.

AS IZ RUKAVA

– Lijepo bi bilo da je samo odlična promidžba. To bi značilo da je TZ općine Jelsa obavio fantastičan posao, što u dijelu i jest istina. Ali ovakvoj popunjenosti koja nam se dogodila suštinski razlog je naša tradicija, prepoznatljivi simbol, obiteljski, pansionski turizam. To je naša opstojnost, izgrađeni, dugogodišnji, već nekoliko desetljeća uhodani ljudski odnos prema gostima, koji su stalnim vraćanjima postali obiteljski prijatelji. A kada se vrate kući, govore drugima o nama, ljepotama Jelse, onom našem svemu lijepom što tu imamo. I tako nam samo donose nove goste – veli nam Marija Marjan.

Eto, to je taj skriveni as u rukavu. U moru hotelskih kompleksa, izoliranih VIP vila, apartmanskog smještaja zasnovanog na sistemu ključ u bravu bez ikakvog kontakta s domaćinom, Jelsa je ovog ljeta iskočila upravo zbog toga naoko jednostavnog, za neke arhaičnog, ali zapravo vrlo popularnog sistema poslovanja.

Brčvak: Četrnaest dezinfekcionih tunela za crnogorske gradove

Jelsa je na prvu crtu turističke obrane opet stavila obiteljske pansione, s domaćinima i njihovom djecom koji cijelu godinu pripremaju ono u čemu će na ljeto uživati njihovi gosti.

A kada im turisti dođu, onda ih vode u maslinike, u vinograde, na ribe, u kužinu, na karte, balote. Posvete im se tisuću posto, s njima razgovaraju, uče ih o životu na škoju, pokazuju im kako se radi brujet, prepoznaje dobra riba, napravi liker, obere maslina, ubere grožđe… Preporučuju odlične obiteljske restorane s tradicionalnom ponudom. Lakom turizmu po sistemu ključ u bravu turističkog apartmana, bez većih ili ikakvih interakcija s vlasnikom, Jelšani se uglavnom nisu priklonili. Dapače, oni su model integracije gosta u svakodnevni život samo mudro nadogradili.

ZAJEDNIČKI DORUČAK

– Interakcija je možda najbolja riječ. U takvom pansionskom smještaju gostima je u jednoj kući na raspolaganju 10 do 20 soba, nalik hotelskima. Nakon ustajanja oni se spuštaju na doručak koji im priprema domaćin. Jelovnik se lako personalizira u ovisnosti o željama gostiju, posebice kada su u pitanju mala djeca. Po želji im se priprema i bezglutenska hrana, ili odmiču namirnice na koje je možda netko alergičan.

Gosti se druže i s domaćinima, između sebe, s ljudima iz okolnih pansiona, onima iz kampa ili hotela, sklapaju se poznanstva koja traju čak i desetljećima. Navečer im domaćin opet sprema večeru, a na jelovniku bude hrana, voće, povrće, koju su gosti taj dan sami ubrali ili uhvatili – veli Marija.

Naši najveći znalci već dulje vrijeme u strateškim turističkim planovima pansionski turizam upravo ističu kao odrednicu koja će presuditi u borbi za svakog gosta. U Jelsi su taj plan već odavno u praksi razradili do zadnjeg segmenta. Usput su ga, veli Marija, samo nadograđivali, svake godine dio sredstava od turističke dobiti ulažući u neku novu vrstu dodane usluge. No suština ostaje uvijek ista, posvećenost gostu koji se prima kao član obitelji.

– Moram priznati da nas je korona malo uplašila, ali ne na način da smo se prepali otkazivanja rezervacija. To uopće nije bilo upitno, jer smo stalno bili u kontaktu s našim gostima. I stalno su nam svi samo govorili kako nemaju namjeru otkazati smještaj. Strah nas je bilo samo zatvorenih granica. Ali kada su se i one otvorile, sve je krenulo kao da korone nikada nije bilo. I evo nas tu gdje jesmo, s popunjenošću kapaciteta, s odličnim najavama i za posezonu, kojima smo, gledano prema aktualnim korona-zbivanjima, prezadovoljni – veli Marija Marjan.

‘Djeca nam se vraćaju na otok‘

– Imati pansion znači razmišljati cijelu godinu o svojim gostima. U takvom turizmu cijela je obitelj tijekom čitave godine uključena u posao, no rezultati su vidljivi. Tako odlično organizirani posao donosio je dovoljno novca i za školovanje djece, koja se vraćaju na otok i nastavljaju ovaj posao, sada bogatija za nova znanja stečena fakultetom.

Ali i za stalne nadogradnje kojima su ulazili u svaku novu turističku sezonu – kaže Marija Marjan

(slobodnadalmacija)

 

Recent Posts