Intersektorski forum „Humana bezbjednost- Kako koncept učiniti realnim u Crnoj Gori“

Cilj foruma je bio da se otvori širok konsultativni proces, sa različitim društvenim akterima o humanoj bezbjednosti, koji se fokusira na pojedinca u društvu, nejgov život oslobođen od straha, u dostojanstvenim uslovima sa pravom na veća očekivanja. Između ostalog uključuje pitanja kao što su sigurnost ishrane, ekonomska kriza, siromaštvo, ostvarivanje ljudskih prava. Postoji niz socio-ekonomskih pitanja značajnih za svakog građanina i njegovu sigurnost. Jedno od njih je svakako politika socijalnog stanovanja i pravo svakog građanina na pristojne uslove za život koje svaka država socijane pravde treba da obebijedi. Forum  se održao u srijedu 21.01.2014 godine u kongresnom centru hotela „Premier“ u Podgorici, a  zamišljen je  da se  pored predstavljanja Nacionalnog izvještaja koji će biti predstavljen u Istanbulu 23. -25. Januara, pogledaju i prodiskutuju osnovni nalazi iz regionalnog izvještaja, kao i iskustva iz regiona i inostranstva. Takođe tu su bili i gosti iz Engleske, koji su pomogli da neke djelove koncepta Hs-a pristutni bolje  razumiju.
Cilj ovoga projekta jeste da razumijemo potrebe pojedinaca, da saznamo da  li vjeruju u institucije i gdje traže rješenje za svoje probleme. Inicijative kreću od vrha i samih građana kako bi zadovoljili te potrebe.
Koncept Human security-a se u  Cg dosad posmatrao na tradicionalni način. Humana bezbijednost se bavi stavljanjem individua u centar problema, ispitivanjem obima i institucionalne strukture pružanja bezbjednosti, proširujući i mijenjajući percepciju „prijetnji“ uzimajući u obzir političke, ekonomske i socijalne dimenzije bezbjednosti, Humana bezbijednost  podrazumijeva promjenu paradigme u tradicionalnom mentalitetu bezbjednosti i kreiranju politika.
Gdje je značaj HS za CG?
Definicija HS-a se kreće od pitanja socijalne zaštite koja omogućuje percepciju sigurnosti u samoj državi, loše stanje u ekonomiji , i to su neki od ograničavajućih kapaciteta za primjenu HS-a. Može biti od koristi da se ukaže na značaj za demokratski razvoj države. Sve su to teme koje doprinose razumijevanju teme ovog koncepta građanima. Ako pošaljemo poruke o značaju vladavini prava, građanin  treba da se osjeća sigurno i da dobije kvalitetnu pomoć, kako bi razumio procese koji utiču na podizanje nivoa svijesti za generisanje društva u cjelini. Osnovni rezultat koji doprinosi razvoju HS-a u CG je razvoj socijalne zaštite, solidarnosti, socijalnih prava, kao i socijalna pravda. Imamo problem, a to je da je nizak nivo u institucije, i da nam treba partnerstvo građana sa institucijama. Na tržištu građani ne mogu zadovoljiti primarnu vlastitu potrebu, a to je da imaju krov nad glavom. Brinu da će postati beskućnici, da će biti podstanari, da neće imati uslova da kupe stan, jer je plata isuviše niska kako bi otkupili stan. Kad je u pitanju pravo na stan, ono je isto kao i pravo na rad. Država je dužna da stvara uslove, kako bi građanima na siguran način obezbijedila mjesto za stanovanje.
Uradili smo basline report o samom stanju u CG. Teme su bile : Sigurnost hrane, sitne krađe, društvene mreže, nasilje na internetu, socijalno stanovanje. Dodali smo i tabelu sa pitanjima i izvještajima koji su identifikovani u Crnoj Gori. Zid se bavio stuijom slučaja za dva konkretna problema :
                -(NE) sigurnost učenika u skolama, kao i na internetu,
– (NE)sigurnost u pitanju Socijalnog stanovanja .
Svakom pojedincu treba omoguićiti da se osjeća sigurnije. U nacionalnom izvještaju, radili smo oko osjećaja sigurnosti mladih kroz fokus grupe u srednjim školama, kao i socialnom stanovanju sa mladim ljudima. Takođe, bavili smo se konceptom u okviru istrazivanja koji je proistekao iz regionalnog izvještaja.
Kontekst : Građanska mreža za mir, pomirenje i bezbjednost ljudi  BIH-a, Srbije, Crne Gore, Kosova, Turske, kao i Bugarske.
Pristup koji reflektuje osnovne principe koncepta :
                -Individualna perspektiva
-Uključenost,
-Aktivizam

Prilikom istraživanja, pratili smo tri cilja :
Teorijski,
-Procesni
-Praktični
U toku samog rada demonstrirali šta znači dijalog, imati sluha za različite misli i perspektivu za različite aktere u društvu. Takođe istraživali smo :
Pitanje povjerenja građana u institucije, gdje smo došli do zaključka da građani imaju vrlo malo povjerenja u institucije. Građani treba da su zaštićeni i kada se dese stvari koje su van naše kontrole potrebno je imati vladine mehanizme, kao i sopstvene mehanizme kako bi se zaštitili.
– Kako pojedinac može biti osnažen da zastupa svoja prava i da zna na koji način može to da uradi.
– Ekonomski razvoj zemlje  i pitanje migracija –

U poslednjih 20godina ekonomija se jako sporo razvijala. Imamo sve veći broj građana koji imaju potrebu da koriste socijalnu pomoć još uvijek imamo romsku populaciju izdvojene kao primarne grupe.

U sklopu istrživanja nesigurnosti mladih u školama radili smo foku grupe u Podgorici, Bijelom polju, kao i Herceg Novom. Koristili smo kvalitativnu metodologiju, a ispitivali smo 86 srednjoškolaca, 56 mladih osoba, a sa druge strane smo okupili 50 predstavnika institucija.
Vršnjačko nasilje ili zlostavljanje se određuje kao zbir namjernih negativnih postupaka koji su dugotrajni, usmjereni na istog učenika/cu ili grupu učenika. Ovoj temi se od nedavno sve više posvjećuje pažnja.
U poslednje vrijeme se svi vše i više dešavaju slučajevi vršnjačkog nasilja, bilo da je to kontaktom „face to face“, ili komunikacijom u virtuelnom svijetu ( društvene mreže, razni internet portali).
Učenički parlamenti Cetinjske i podgoričke gimnazije su ispitivali odnos učenika sa profesorimama, kao i korišćenje interneta. Došli su do zaključka da postoji svakodnevna nesigurnost, zna se da će neko nekoga prozvati, podbosti, a njihovi roditelji nemaju prestavu šta se dešava i učenici bi nerijetko pitatali roditelje ili nastavnike  za savjete.
Sada imamo situaciju srednjoškolaca koje maltretiraju druge osobe. Korišćenje, zloupotreba informacija, dva druga pričaju na facebooku između sebe, i onda se taj isti razgovor objavi na facebook grupi. Imamo sve veće mehanizme koji dovode do reagovanja. Osoba se povlači, pokušavajući da ublaži posljedice. Drugi mehanizmi su nasilje, našadnuta osoba postaje nasilnik uzvraćajući istom mjerom nasilniku. Imate stalnu dinamiku da jedna osoba isprovocira drugu, a onda ta osoba uzvraća novom, ako ne i jačom provokacijom. Tako onda imate začarani krug, iz kojeg je jako teško izaći.

Druga tema istraživanja je bila socijalno stanovanje.Socijalno stanovanje podrazumijeva  bilo koje akcije vezane za životni prostor potpomognute državnoj politici. Program o socijalnom stanovanju donijet prošle godine (Zakon  2013. Godine). Važno je napomenuti da je ADP-Zid podnio inicijativu kojom bi se riješilo pitanje prava za stan.
Građani ekonomski nesigurni. Građani potpuno ekonomski (ne)slobodni i zavisi kako mu nadređeni davaju zaradu. Istraživali smo kako mladi ljudi koji tek što su se zaposlili mogu da traže vladine akcije kako bi povoljno rentirali stanove? Na osnovu čega se procjenjuje ko ima pravo na stan,  kako, šta uraditi povodom toga, jer još uvijek nemamo socijalnu kartu.
Sa ovim pitanjima smo se obratili mladima i dobili zanimljive podatke. Mladi su naveli da nijesu bili u situaciji da su ugroženi,  da oni nijesu imali problema, ali znaju da su njihovi prijatelji imali problema, da sumnjaju da bi povratili osjećaj lične sigurnosti, i da ako bi imali problem su u nedoumici i strahu da li bi ga riješili na adekvatan način.
Mladi od 20-35 godina su izjavili da jednom kada ne ostvariš pravo, onda ne pokušavaš ništa da radiš.
Pored toga, izjavili su kako je kupovina stana u izgradnji nesigurna, problematična, stanovi dva puta preprodavani. Ono što je interesantno jeste d amladi nijesu zainteresovani šta se dešava u njihovoj okolini. Kažu da to nije za njih, i da to nije neka stvar kojom bi se oni bavili.
 

 

Recent Posts