Ekskluzivna destinacija na velikim mukama: Zračna luka Dubrovnik broji putnike na kapaljku, a dodatni je udarac i stopostotni zastoj kruzing turizma

Kao ekskluzivna zrakoplovna destinacija, Dubrovnik je najveća žrtva ovogodišnjeg pohoda korone, o čemu najbolje svjedoče brojke. Kroz Zračnu luku Dubrovnik u srpnju su prošla 59.133 putnika. Lani njih 514.723. Doseglo se tek 12 posto lanjskih srpanjskih rezultata. Bilo je 791 slijetanje, lani 2235…

Zračna luka Dubrovnik prošle je godine primila gotovo tri milijuna putnika. U sedam mjeseci 2020. kroz Čilipe je prošlo nešto malo više od 146 tisuća putnika. Da COVID-19 nije pomrsio račune, pretpostavka je da bi zračna luka u prvoj polovini kolovoza dočekivala svojeg dvomilijuntog putnika.

Brojke dovoljno govore. Posebno jer se uspoređuju s rekordnom 2019. godinom, kada je promet bio za 13 posto veći od onog godinu prije, s rekordnih 2,9 milijuna putnika, prihodima od 468,5 milijuna kuna i neto dobiti od otprilike 100 milijuna kuna. U prosincu lani direktor Frano Luetić govorio je o očekivanom rastu broja putnika u 2020. za četiri do pet posto, što bi značilo da bi dubrovačka zračna luka ove godine dosegnula i tri milijuna putnika.

Mugoša: Sjutra se otvaraju granice sa Srbijom

Ruski turisti se vraćaju na Turske plaže, samo prvi dan 80 aviona

NAJESEN – LOŠIJE

No, zdravstvena ugroza u trenu je zaustavila sva očekivanja. Ipak, napravljen je odmak od najcrnjeg scenarija. Dubrovačka zračna luka ponovno je povezana s europskim odredištima. No, iako smo trenutno povezani s 46 destinacija, to sutra ne mora biti slučaj zbog neizvjesnosti korona-vremena.

Zbog neizvjesnosti ove situacije, teško je prognozirati koliki će u konačnici biti pad broja putnika u odnosu na lani. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji kako kod nas, tako i u zemljama iz kojih nam dolaze gosti.

Kao ekskluzivna zrakoplovna destinacija, Dubrovnik je najveća žrtva ovogodišnjeg pohoda korone, o čemu najbolje svjedoče brojke. Kroz Zračnu luku Dubrovnik u srpnju su prošla 59.133 putnika. Lani njih 514.723. Doseglo se tek 12 posto lanjskih srpanjskih rezultata. Bilo je 791 slijetanje, lani 2235…

Zračna luka Dubrovnik prošle je godine primila gotovo tri milijuna putnika. U sedam mjeseci 2020. kroz Čilipe je prošlo nešto malo više od 146 tisuća putnika. Da COVID-19 nije pomrsio račune, pretpostavka je da bi zračna luka u prvoj polovini kolovoza dočekivala svojeg dvomilijuntog putnika.

Brojke dovoljno govore. Posebno jer se uspoređuju s rekordnom 2019. godinom, kada je promet bio za 13 posto veći od onog godinu prije, s rekordnih 2,9 milijuna putnika, prihodima od 468,5 milijuna kuna i neto dobiti od otprilike 100 milijuna kuna. U prosincu lani direktor Frano Luetić govorio je o očekivanom rastu broja putnika u 2020. za četiri do pet posto, što bi značilo da bi dubrovačka zračna luka ove godine dosegnula i tri milijuna putnika.

NAJESEN – LOŠIJE

No, zdravstvena ugroza u trenu je zaustavila sva očekivanja. Ipak, napravljen je odmak od najcrnjeg scenarija. Dubrovačka zračna luka ponovno je povezana s europskim odredištima. No, iako smo trenutno povezani s 46 destinacija, to sutra ne mora biti slučaj zbog neizvjesnosti korona-vremena.

Zbog neizvjesnosti ove situacije, teško je prognozirati koliki će u konačnici biti pad broja putnika u odnosu na lani. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji kako kod nas, tako i u zemljama iz kojih nam dolaze gosti.

– Što se tiče prognoze prometa, računam da bismo u kolovozu mogli ostvariti 20 posto lanjskog prometa u tom mjesecu. Ali to je vrlo nezahvalno govoriti jer ono što je danas već sutra može biti dijametralno suprotno. Ne očekujem velik broj putnika, prvenstveno zbog toga što smo od rujna pa nadalje imali većinom goste iz Amerike, Koreje, Kine i Australije, a tih gostiju uopće nema na europskom tržištu – kaže direktor Sektora komercijalnih poslova ZL Dubrovnik Ivan Maslać.

Optimizam bude ostvarenja u prometu privatnih zrakoplova.

– Trenutačno u usporedbi s istim razdobljem prošle godine imamo i povećanje od 20 posto. Otprilike se držimo gotovo jednako kao i prošle godine, što je fantastično. Tu jako dobro stojimo, za razliku od drugih zračnih luka u Hrvatskoj. Imamo sve uvjete za opsluživanje tih zrakoplova na najbolji mogući način. Naravno, i potražnja za Dubrovnikom je odlična što se tiče VIP gostiju – kaže Maslać i navodi podatak:

– U srpnju je lani bilo 718 slijetanja i uzlijetanja privatnih zrakoplova, a ove godine 676, što je 94 posto lanjskih ostvarenja u srpnju, i to je odličan broj.

KRUZERA NI ZA LIJEK

Dubrovački turizam, budući da smo ponajprije aviodestinacija, trpi zbog manjka zračnih veza. No, dodatni je udarac i stopostotni zastoj kruzing turizma. Prošle je godine u gruškoj luci bilo oko 500 ticanja kruzera kojima je u Grad stiglo 800 tisuća turista. Takve su brojke bile u najavi i za 2020. No, sredina je kolovoza, kruzera ni za lijek.

– Nikakvih ozbiljnih upita nismo imali do sada od kompanija, da su pokazale interes za dolazak kruzera na našu obalu – kaže nam ravnatelj Županijske lučke uprave Blaž Pezo.

Spomenimo, gradonačelnik Mato Franković zatražio je od Nacionalnog stožera civilne zaštite izmjenu uredbe o zabrani uplovljavanja brodova s više od dvjesto putnika u hrvatske luke jer kruzing kompanija MSC, koja je najavila otvaranje programa za Sredozemlje, nije uvrstila Dubrovnik u svoj program kružnih putovanja.

Naime, gradonačelnik spomenutu uredbu smatra ograničavajućim faktorom jer su “predstavnici kompanije MSC ranije iskazali interes za uključenje Dubrovnika u program putovanja”. Po svemu sudeći, zeleno svjetlo Stožera mogli bi dobiti, kao i preporuke kojih će se trebati pridržavati i kompanije i luke prilikom uplovljavanja brodova s više od 200 putnika.

– Spremni smo. Što se tiče tih brodova, načini i protokoli o zdravlju i sigurnosti su stroži nego bilo gdje drugdje. Kontrole su rigorozne jer njima nije u interesu da im se dogodi bilo kakva zaraza na brodu. Ljudi se ne ukrcavaju dok nije sve sigurno. Mi smo kao luka i kao destinacija spremni, imamo infrastrukturu, sve što je potrebno da bismo to odradili. I naravno da pozdravljamo te njihove stroge mjere, jer štiteći sebe, štite i nas – tvrdi Pezo.

Ravnatelj Lučke uprave: Planiramo 500 ticanja

Ravnatelj županijske Lučke uprave Blaž Pezo spominje i najave za iduću kruzing sezonu, naravno, ako to COVID-19 dopusti.

– Buking koji radimo za 2021. godinu držimo na istoj razini, 500 ticanja. Ne želimo probijati taj broj, dosta smo učinili na način da smo rasporedili dolaske kruzera na sve dane u tjednu, na sve mjesece od travnja do studenog. Mogli bismo mi to povećavati, imamo upite, ali držimo se zadanih brojki i ne želimo ih probijati.

DZS: U lipnju kroz zračne luke prošlo 94,7 posto manje putnika

Kroz hrvatske zračne luke u lipnju je prošlo ukupno 83.045 putnika ili 94,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a dvoznamenkasti pad njihova broja zabilježen je i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Kako napominju iz DZS-a, okolnosti prouzročene širenjem bolesti COVID-19 izravno su utjecale na pad prometa putnika u hrvatskim zračnim lukama.

Najveći promet, s 43 tisuće putnika, uz pad od 87 posto, zabilježila je zračna luka Zagreb, kroz koju je lani u šestom mjesecu prošlo 333 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split s 25 tisuća putnika, uz pad od 95,1 posto u odnosu na lipanj prošle godine, kada je prevezeno 510 tisuća putnika te zračna luka Dubrovnik s 10 tisuća putnika, u odnosu na njih 414 tisuća lani u istom razdoblju, što je pad od 97,6 posto.

Kroz zadarsku zračnu luku prošlo je samo 1.858 putnika, 98,5 posto manje no lani, kroz luku u Rijeci 1.483 putnika ili 95,1 posto manje, a kroz zračnu luku u Puli tek 976 putnika, što je na godišnjoj razini pad od 99,3 posto.

Od stranih putnika u hrvatskim zračnim lukama u lipnju je najviše bilo Nijemaca, 27.705  ili 91,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Na drugom su mjestu Nizozemci kojih je bilo 6.503 ili 87,8 posto manje, treći su Švicarci kojih je doputovalo 5.311 ili 86,6 posto manje nego godinu dana prije, dok je pak primjerice putnika iz Velike Britanije bilo tek 1.770 ili 99,4 posto manje u odnosu na lanjski lipanj.

Hrvatske su zračne luke u lipnju ove godine zabilježile i pad prometa tereta. Zabilježen je promet od ukupno 432 tone, što je u usporedbi s lanjskim lipnjem, kada je promet iznosio 1.006 tona, pad od 57,1 posto.

Ukupno je u devet zračnih luka u Hrvatskoj u lipnju 2020. registrirano 3.641 slijetanje i polijetanje zrakoplova, što je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, kada je bilo 16.880 operacija, pad od 78,4 posto.

Kada se pak gleda prvih šest mjeseci ove godine, kroz zračne luke prošlo je 749 tisuća putnika, odnosno 82,5 posto manje nego lani, pad prometa tereta iznosio je 31,6 posto, na 3.782 tone, dok je operacija zrakoplova bilo 67,4 posto manje, 17.474.

Hina

Recent Posts