ljevak

Da li ste ljevak ili dešnjak? Evo šta to govori o vama!

Da li pišete lijevom ili desnom rukom, tj. da li ste ljevak ili dešnjak? Prema ranijim vjerovanjima, to se povezivalo sa genetikom, inteligencijom, pa čak i kreativnošću. Evo šta su otkrili stručnjaci!

1. Ljevorukost je rezultat genetike.

Naučnici još uvijek nijesu sasvim sigurni zašto su neki ljudi ljevaci, ali znaju da je u samo 25 posto slučajeva za to odgovorna genetika. Ljevorukost je često porodična crta, ali u puno manjoj mjeri od ostalih naslijeđenih osobina poput visine ili inteligencije.

Jednojajčani blizanci koji dijele iste gene ponekad mogu imati različite dominantne ruke. Postoji mnogo teorija o tome šta će uticati na dominantnost jedne nad drugom, ali mnogi stručnjaci vjeruju kako se zapravo radi o čistoj slučajnosti.

2. Ljevak razmišlja desnom stranom mozga.

Mit o tome da ljevaci koriste isključivo desnu stranu mozga u suštini je samo – mit. Naime, čak 70 posto ljevaka koristi se lijevom hemisferom, a samo 40 posto desnom ili s obje. Ljevaci i dešnjaci na sličan način procesuiraju jezik.

Za druge ‘jednostrane’ funkcije mozga poput pažnje, emocije, percepcije još uvijek nema dovoljno podataka. U svakom slučaju, ne postoje tako očite razlike između ljevaka i dešnjaka i oni definitivno nemaju ‘obrnute’ mozgove.

3. Ljevaci su kreatvniji od dešnjaka.

Kreativnost je teško ‘izmjeriti’, stoga se ne može tvrditi da ljevaci po pitanju kreativnost prednjače pred dešnjacima. Taj mit proizlazi iz jednog istraživanja sprovedenog 1995. godine, koje je ustanovilo da su ljevaci skloniji divergentnom razmišljanju.

Ona je ritual: Kakvu kafu pijete i šta to govori o vama?

Tačnije,  da će kod rješavanja problema istraživati više opcija od onih koje su im dostupne. Zaključak je jednostavan – postoji malo istine u ovoj teoriji, ali kada se sagledaju stvarna kreativna postignuća u životima ljevaka, nema dovoljno dokaza koji bi kreativnost spojili s ljevaštvom.

4. Ljevorukost utiče na opšte zdravlje.

Naučnici su dugo sumnjali kako je na neki način povezano s radom imunog sistema, i da je veliki faktor u obolijevanju od autoimunih poremećaja. Međutim, posljednja istraživanja nijesu uspjela potvrditi ove sumnje.

 

5. Ljevaci žive kraće i voze loše.

Nekada se vjerovalo da je životni vijek ljevaka znatno kraći u poređenju s dešnjacima. Taj mit proizašao je iz jedne studije objavljene 1991. godine koja je ljevake također ‘optužila’ da su znatno lošiji vozači i zbog toga uzrokuju saobraćajne nesreće. Naučnici su naposljetku dokazali da su obje tvrdnje pogrešne. Ljevaci su jednako dobri vozači kao i dešnjaci, a njihova dugovječnost nije ograničena.

 

Izvor: Zadovoljna.hr

Recent Posts